JEZIK I PISMO – 4. PREDAVANJE

Dragi kolege,

današnje je predavanje dostupno u nastavnim materijalima.

Najčešće pogreške u zadaćama:

  • hrvatski rod nema veze s egipatskim rodom, to što je “kuća” ženskoga roda u hrvatskome, ne znači da je i u egipatskome, stoga je plural od pr plural muškoga roda – pr.w, a ne **pr.wt; da je ta riječ ženskoga roda, bila bi nam već dana odvojena točkom i sa .t kao što je npr. sn.t = “sestra”
  • u hijeroglifima ne pišemo w i wt kao plural fonogramima nego samo dodamo tri crtice na već gotovu riječ nakon determinativa, a u slučaju dvojine dodamo dvije crtice na već gotovu riječ prije determinativa
  • pridjevi dolaze nakon imenica, a naprijed su samo kad su prefikati, npr. sn nfr = “dobar brat”, sn.t nfr.t = “dobra sestra”, ali kao predikati nfr sn = “brat je dobar” i nfr sn.t = “sestra je dobra” (predikat je nepromjenjiv, nemamo **nfr.t sn.t i slično!)
  • pridjevi se slažu sa svojim imenicama u rodu i broju, odnosno sn nfr = “dobar brat”, sn.w nfr.w = “dobra braća”, sn.t nfr.t = “dobra sestra”, sn.wt nfr.wt = “dobre sestre”
  • provježbajte ovo gradivo, molim vas, rijetke su savršeno napisane zadaće, a ovo je sukus svega gradiva!

Ključne su stvari s današnjega predavanja sljedeće:

  • egipatski razlikuje tri vrste ličnih zamjenica: sufiksne, objektne, nezavisne
  • sufiksne zamjenice imaju funkciju posvojnoga sufiksa i glagolskoga lica
    • sufiksne zamjenice jesu redom: 1. -i, 2. m. -k, 2. f. t, 3. m. -f, 3. f. -s te u množini neovisno o rodu 1. pl. -n, 2. pl. tn i 3. pl. -sn
    • kad dodamo sufiksnu zamjenicu na imenicu, značit će posvojnost, npr. pr-f = “njegova kuća” ili sn.t-s = “njezina sestra”
    • ako imamo jedan ili više pridjeva uz imenicu, posvojnost dolazi samo na imenicu, npr. “moja malena sestra” kao sn.t-i nds.t (ne *sn.t-i nds.t-i)
    • kad stavimo sufiksnu zamjenicu na glagol, ona označava glagolsko lice (hrv. ja, ti, on, ona, mi, vi, oni), pri čemu valja pamtiti da egipatski razlikuje rod i u 2. licu jednine (gdje hrvatski ima samo jednu zamjenicu ti i za muški i za ženski rod)
    • npr. sdm.i = “ja slušam” ili pak sdm.sn = “oni slušaju”
    • u transliteraciji odvajamo posvojnost crticom, a lica i dalje točkom, tako da se u transliteraciji vidi razlika u stvarima gdje bi moglo doći do zabune, npr. sn.f = “on ljubi”, ali sn-f = “njegov brat”
  • objektne zamjenice označavaju objekt u rečenici (hrv. akuzativ zamjenica: mene/me, tebe/te, njega/ga, nju/ju/je, nas, vas, njih)
    • objektne zamjenice jesu redom: 1. sg. wi, 2. sg. m. tw, 2. sg. f. tn, 3. sg. m. sw i 3. sg. f. sy, dok im je množina ista kao kod sufiksnih zamjenica
    • objektne su zamjenice ujedno i subjekti pridjevskih rečenica, npr. nfr sw = “on je dobar”, a to ne mogu biti sufiksne zamjenice (ne **nfr.f)
  • nezavisne zamjenice naglašavaju obične lične zamjenice, npr. kao u hrv. ja govorim umjesto neobilježenoga govorim
    • stoje na prvome mjestu u rečenici i iznimka su od egipatskoga redoslijeda gdje je na prvome mjestu predikat
    • zamjenice 1. sg. i 1. pl. jesu ink i inn (v. predavanja za hijeroglife), a ostale zamjenice samo se tvore dodavanjem jednoslova n i t prije sufiksnih zamjenica, npr. ntf = “on”
  • rečenice:
    • na prošlome smo predavanju već naučili pridjevske rečenice, npr. “on je dobar” ili “kralj je dobar“, gdje je predikat neki pridjev
      • subjekt u takvim rečenicama može biti zamjenica, bilo nezavisna, npr. “on je dobar” kao ntf nfr, bilo objektna, npr. nfr sw
      • subjekt može biti i imenica, npr. “kralj je dobar” kao nfr nswt ili “braća su dobra” kao nfr sn.w
      • bitno je da je predikat svuda nepromjenjiv, bez obzira na rod ili broj subjekta
    • glagolske rečenice kao predikat imaju glagol, npr. “on sluša” ili “kralj sluša”
      • subjekt može biti zamjenica, bilo sufiksna, npr. “on sluša” kao sdm.f, bilo nezavisna kao ntf sdm
      • subjekt može biti i imenica, npr. “kralj sluša” kao sdm nswt, pri čemu je predikat opet nepromjenjiv – ne dodajemo lice jer nam je subjekt poznat, on je imenica (dakle, ne nešto kao **sdm.f nswt, što bi značilo “on sluša kralja” jer je subjekt već zamjenica, stoga je ono sljedeće objekt)
    • egipatski slijedi redoslijed predikat – subjekt – objekt (VSO-poredak), dok hrvatski jezik slijedi subjekt – predikat – objekt, npr. “čovjek jede kruh” egipatski bi izrazio kao jede – čovjek – kruh

Vježbajte ovo gradivo, bilo je mnogo pogrešaka, pokušajte se igrati sa svim mogućim kombinacijama pridjeva i riječi i pazite na slaganje. Na kraju današnjega predavanja dana vam je shema vrsta rečenica koje smo dosada imali. Također, dugujem objašnjenje pridjevskih rečenica s objektnim zamjenicama kao subjektima, a to ću dati u idućemu postu. Za sva pitanja slobodno se javite mejlom. Također, svi koji su me tražili literaturu u pdf-ovima i slično, dobit ćete svi sve materijale koje imam kad malo odmaknemo s gradivom, da se bolje možete snaći. Nisam zaboravila! Vježbajte i javljajte se i s vlastitim nedoumicama i zadacima, rado ću se odazvati. Sretno!

K.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s