JEZIK I PISMO – 11. PREDAVANJE

Dragi kolege,
posljednje je predavanje dostupno u nastavnim materijalima. Zadaće su super i vrlo zabavne. 🙂 Ostavim vam ih sutra, bit će na stolu alfabetizirane pa si ih uzmite (imam i viškova pa provjerite jeste li pokupili neke svoje stare zadaće). Obratite pozornost na pogreške koje ste činili i javite se s pitanjima!

Danas smo prevodili fragmente Knjiga mrtvih i tako rezimirali hod kroz glavne egipatske žanrove – prozu (priče), biografije i historiografije te lirsko-mitološke tekstove. Upoznali smo se u prijevodima s nekoliko egipatskih priča (Priča o brodolomcu, Priča o elokventnome seljaku, Priča o Sinuheu, Hufu i čarobnjaci), s jednim (auto)biografskim djelom (Priča o admiralu Jahmesu) i s mitološko-lirskim fragmentom 17. poglavlja Knjiga mrtvih (r.w n.w prt m hrw = “knjige/čarolije/riječi (od) izlaska u dan”). Nakon prijevoda prošli smo kroz faze promjene od afrazijskoga prajezika pa sve do koptskoga jezika, vidjevši sa znanjem srednjoegipatske gramatike kakav je bio staroegipatski, a kako se klasični srednjoegipatski mijenjao u kasnoegipatskoj, demotskoj i koptskoj fazi. Priču smo zaokružili vraćanjem u dešifriranje hijeroglifa i u pregled razvoja moderne egiptologije, čiji ste i vi trenutačno sudionici! 🙂

Ovdje možete vidjeti kako bi otprilike trebao izgledati završni ispit što se tiče težine egipatskih i hrvatskih rečenica, samo što neće biti jednak broj zadataka. Prvi će zadatak biti pet rečenica prevesti s egipatskoga na hrvatski, a drugi će zadatak biti prevesti deset rečenica s hrvatskoga na egipatski, težine otprilike kao u ovome primjeru (veznike i slično ne prevodite). Dana su vam i rješenja (ignorirajte zadatke za dodatne bodove) pa prema tomu možete otprilike vježbati. Dakle, na završnome ispitu smijete se koristiti rječnikom (rječnik imenica i rječnik glagola) te će sve riječi biti iz njih.

Što se tiče gramatičkih stvari koje se trebaju znati, one jesu sljedeće:

  • prepoznavati vrste znakova – znati je li nešto neki fonogram ili je pak determinativ ili logogram, prepoznati honorifičku ili grafičku transpoziciju u pismu
  • rod (muški, ženski) i nastavci za njih kod imenica i pridjeva te broj (jednina, množina, dvojina) imenica i pridjeva (u transliteraciji i hijeroglifima, paziti na pluralne i dvojinske crtice u hijeroglifima)
  • slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju, slaganje pokaznih zamjenica pn, tn u rodu i broju, genitivna veza sa zamjenicom nn (nn ny + plural)
  • lične zamjenice: sufiksne zamjenice, nezavisne zamjenice, objektne zamjenice
  • razlikovati objektne zamjenice (mene/me, tebe/te, njega/ga… – akuzativno) od dativnih (meni/mi, tebi/ti, njemu/mu… – dativno), prve su zasebni oblici wi, tw, tn…, a drugo su zamjenički prijedlozi tipa n.i, n.k, n.t sa sufiksnim zamjenicama
  • prijedlozi: m, r, n (razlikovati m za lokativ, statiku – ja sam u gradu, a r za akuzativ, kretanje – idem u grad), prijedlog hnc = “s(a)” (npr. hnc.f = “s njim”, hnc nswt = “s kraljem”) te hr “na”, “iznad” (lice).
  • nisba pridjev ny i genitivna veza – posjedovano se slaže u rodu i broju s tim pridjevom, npr. egipatske žene kao “žene – od – Egipta” iliti z.wt ny.wt Km.t (ne zaboravite da se u pluralu n(y).w piše posebnim znakom kao u ink).
  • veznici, direktni genitiv i slično – samo su jukstapozicija iliti riječ do riječi
  • glagoli – prepoznati slabe glagole i paziti da se slabi nastavak (i, y) gubi pri tvorbi svih vremena
  • prezent (konjunktiv za nestvarnu ili željnu radnju po kontekstu) – gubljenje slaboga nastavka, dodaju se sufiksne zamjenice na korijen, perfekt – isto kao prezent, samo između dodajemo sufiks n
  • futur se izražava pseudoverbalnom konstrukcijom r + infinitiv, pri čemu ona dolazi odmah nakon subjekta, a dalje se rečenica ponaša kao da joj je početak sa pseudoverbalom – dalje sve po redu
  • infinitiv, koji nam treba za pseudoverbal, ostaje ili jednak korijenu ili se kod slabih glagola taj slabi glas mijenja sufiksom t (npr. od mri kao mrt
  • kanonski kostur egipatskih rečenica: predikat – dativna zamjenica – objektna zamjenica – subjekt (i atributi, odnosno pridjevi) – objekt (i atributi, odnosno pridjevi) – prijedlozi i prilozi
  • iznimke od kanonskoga reda: nezavisne zamjenice koje uvijek dolaze na početak rečenice, pseudoverbali (nama treba futur) koji teže odmah doći nakon subjekta te dalje ide sve normalno, stativ (ne morate znati nastavke, samo prepoznati da subjekt stativa stoji prije stativa, tzv. subjekt-stativ konstrukcija
  • imperativ je jednak korijenu, ne zaboravite da je m negacija imperativa, npr. m sdm = “ne slušaj…”
  • pasiv se tvori tako da se na perfekt (može i na prezent) doda sufiks tw, npr. sdm.n.tw sn = “brat je slušan”
  • participi – uzmemo glagolski korijen kao da tvorimo npr. prezent (ispustimo slabe glasove ako ih ima) i onda na to dodamo imenske nastavke, tako glagol postaje pridjev, npr. “braća koja slušaju” iliti “slušajuća braća” kao sn.w sdm.w, a taj se particip, zato što je pridjev, slaže s imenicom u rodu i broju
  • rečenice:
    • pogledajte uručak br. 6. s detaljnim popisom rečenica!
    • pridjevske (subjekt je ili imenica ili objektna/nezavisna zamjenica, predikat je nepromjenjivi pridjev, npr. “sestra je dobra” kao nfr sn.t ili “ona je dobra” kao nfr sy ili nts nfr)
    • imenske (subjekt je ili imenica ili objektna/nezavisna zamjenica, predikat je imenica, subjekt i predikat odvajaju se česticom pw, npr. “brat je kralj” kao nswt pw sn ili “on je kralj” kao ntf nswt
    • glagolske (subjekt je ili imenica ili sufiksna ili nezavisna zamjenica, predikat je glagol, npr. “brat sluša” kao sdm sn ili “on sluša” kao sd>m.f ili pojačano ntf sdm, ne zaboravite čestu pogrešku – ako je subjekt izražen kao imenica, ne treba vam lice na glagolu, tj. pogrešno je napisati sdm.f sn za “brat sluša” jer po egipatskome redoslijedu predikat – subjekt – objekt to bi značilo “on sluša brata” jer bi druga po redu bila sufiksna zamjenica kao subjekt, a treća bi imenica bila objekt, a to nismo htjeli reći)
    • priložne – egipatski nema glagola biti u prezentu, stoga ga samo ignoriramo, npr. “brat je u kući” kao “je – brat – u kući” iliti sn m pr (ne pišemo “biti”)
    • rečenice sa pw znače “to je/su/sam/… X”, npr. “to su braća” kao sn.w pw ili “to sam ja” kao ink pw; obični stilistički ako nakon imenice slijedi pridjev imamo taj pridjev na kraju, npr. “to je dobar brat” kao sn pw nfr (nije problem ako to ne poštujete baš), znat ćete da nije ovo imenska rečenica jer nakon pw ovdje nikad ne slijedi imenica
  • negacija n(y) uz prezent znači prošlo vrijeme, a uz perfekt sadašnje (npr. n(y) sdm sn = “brat nije slušao”, ali n(y) sdm.n sn = “brat ne sluša”), dok negacija nn uz bilo što znači buduće vrijeme (“brat neće slušati”), a njome se negiraju i pseudoverbali (npr. nn r sdm sn)
  • pitanja se pitaju česticom in, obično u kombinaciji s iw kao in iw i stavimo to na početak izjavne rečenice te znači upitno, npr. in (iw) sdm.k = “slušaš li?”

Ispiti će se održati u ponedjeljak i utorak od 18 sati. Imat ćete dovoljno vremena da sve riješite, ostat ćemo dulje po potrebi. Ponesite rječnike na ispit i javite se s pitanjima na mejl čim prije! Bilo mi je iznimno zabavno družiti se s vama. Vidimo se u ponedjeljak ili utorak, sretno. 🙂

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s