Jezik: 4. sat

Dragi kolege,
nismo stigli baš sve obraditi prošli put što sam planirala jer smo malo više vježbali prošlo gradivo, no nastavit ćemo idući put. U zadaći stoga nećete znati riješiti 3/4. zadatak, gdje piše wr sw, a to bi doslovno značilo “ga je velik” jer objektne zamjenice prevodimo hrvatskim akuzativom, no kad su predikati pridjevi, a subjekti zamjenice, egipatski uzima objektne iz razloga koji ćemo detaljnije raditi idući put, stoga to znači “velik je” pa slobodno to napišite tako ili preskočite zadatak. Ostale ćete sve zadatke znati, samo zapamtite: egipatski ima redoslijed predikat – subjekt – objekt (dakle, kuha – ručak – mama, a ne mama – kuha – ručak kao u hrvatskome).

Najčešće pogreške u zadaćama:

  • hrvatski rod nema veze s egipatskim rodom, to što je “kuća” ženskoga roda u hrvatskome, ne znači da je i u egipatskome, stoga je plural od pr plural muškoga roda – pr.w, a ne **pr.wt; da je ta riječ ženskoga roda, bila bi nam već dana odvojena točkom i sa .t kao što je npr. sn.t = “sestra”
  • u hijeroglifima ne pišemo w i wt kao plural fonogramima nego samo dodamo tri crtice na već gotovu riječ nakon determinativa, a u slučaju dvojine dodamo dvije crtice na već gotovu riječ prije determinativa
  • pridjevi dolaze nakon imenica, a naprijed su samo kad su predikati, npr. sn nfr = “dobar brat”, sn.t nfr.t = “dobra sestra”, ali kao predikati nfr sn = “brat je dobar” i nfr sn.t = “sestra je dobra” (predikat je nepromjenjiv, nemamo **nfr.t sn.t i slično!)
  • pridjevi se slažu sa svojim imenicama u rodu i broju, odnosno sn nfr = “dobar brat”, sn.w nfr.w = “dobra braća”, sn.t nfr.t = “dobra sestra”, sn.wt nfr.wt = “dobre sestre”
  • provježbajte ovo gradivo, molim vas, rijetke su savršeno napisane zadaće, a ovo je sukus svega gradiva!

Ključne su stvari s današnjega predavanja sljedeće:

  • egipatski razlikuje tri vrste ličnih zamjenica: sufiksne, objektne, nezavisne
  • sufiksne zamjenice imaju funkciju posvojnoga sufiksa i glagolskoga lica
    • sufiksne zamjenice jesu redom: 1. -i, 2. m. -k, 2. f. t, 3. m. -f, 3. f. -s te u množini neovisno o rodu 1. pl. -n, 2. pl. tn i 3. pl. -sn
    • kad dodamo sufiksnu zamjenicu na imenicu, značit će posvojnost, npr. pr-f = “njegova kuća” ili sn.t-s = “njezina sestra”
    • ako imamo jedan ili više pridjeva uz imenicu, posvojnost dolazi samo na imenicu, npr. “moja malena sestra” kao sn.t-i nds.t (ne *sn.t-i nds.t-i)
    • kad stavimo sufiksnu zamjenicu na glagol, ona označava glagolsko lice (hrv. ja, ti, on, ona, mi, vi, oni), pri čemu valja pamtiti da egipatski razlikuje rod i u 2. licu jednine (gdje hrvatski ima samo jednu zamjenicu ti i za muški i za ženski rod)
    • npr. sdm.i = “ja slušam” ili pak sdm.sn = “oni slušaju”
    • u transliteraciji odvajamo posvojnost crticom, a lica i dalje točkom, tako da se u transliteraciji vidi razlika u stvarima gdje bi moglo doći do zabune, npr. sn.f = “on ljubi”, ali sn-f = “njegov brat”
  • objektne zamjenice označavaju objekt u rečenici (hrv. akuzativ zamjenica: mene/me, tebe/te, njega/ga, nju/ju/je, nas, vas, njih)
    • objektne zamjenice jesu redom: 1. sg. wi, 2. sg. m. tw, 2. sg. f. tn, 3. sg. m. sw i 3. sg. f. sy, dok im je množina ista kao kod sufiksnih zamjenica
  • nezavisne zamjenice naglašavaju obične lične zamjenice, npr. kao u hrv. ja govorim umjesto neobilježenoga govorim
    • stoje na prvome mjestu u rečenici i iznimka su od egipatskoga redoslijeda gdje je na prvome mjestu predikat
    • zamjenice 1. sg. i 1. pl. jesu ink i inn (v. predavanja za hijeroglife), a ostale zamjenice samo se tvore dodavanjem jednoslova n i t prije sufiksnih zamjenica, npr. ntf = “on”
  • rečenice:
    • na prošlome smo predavanju već naučili pridjevske rečenice, npr. “on je dobar” ili “kralj je dobar“, gdje je predikat neki pridjev
      • subjekt u takvim rečenicama može biti zamjenica, npr. “on je velik” (o tome više idući put)
      • subjekt može biti i imenica, npr. “kralj je dobar” kao nfr nswt ili “braća su dobra” kao nfr sn.w
      • bitno je da je predikat svuda nepromjenjiv, bez obzira na rod ili broj subjekta
    • glagolske rečenice kao predikat imaju glagol, npr. “on sluša” ili “kralj sluša”
      • subjekt može biti zamjenica, bilo sufiksna, npr. “on sluša” kao sdm.f, bilo nezavisna kao ntf sdm
      • subjekt može biti i imenica, npr. “kralj sluša” kao sdm nswt, pri čemu je predikat opet nepromjenjiv – ne dodajemo lice jer nam je subjekt poznat, on je imenica (dakle, ne nešto kao **sdm.f nswt, što bi značilo “on sluša kralja” jer je subjekt već zamjenica, stoga je ono sljedeće objekt)
    • egipatski slijedi redoslijed predikat – subjekt – objekt (VSO-poredak), dok hrvatski jezik slijedi subjekt – predikat – objekt, npr. “čovjek jede kruh” egipatski bi izrazio kao jede – čovjek – kruh

Vježbajte ovo gradivo, bilo je mnogo pogrešaka, pokušajte se igrati sa svim mogućim kombinacijama pridjeva i riječi i pazite na slaganje. Sljedeći put malo ćemo detaljnije završiti zamjenice i krenuti dalje na glagole! Obavezno naučite sufiksne zamjenice, a bilo bi dobro da malo pogledate i nezavisne jer su praktički iste osim 1. lica jednine i množine te malo gledati objektne. U zadaći ćete imati i nekoliko objektnih zamjenica – ne zaboravite, prevodite ih kao hrv. akuzativ.

K.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s