Jezik: 10. sat

Dragi moji,
iznimno sam zadovoljna zadaćama, super ste napravili prijevode, gotovo svi imate vrlo dobar prijevod. Samo slijedite moje upute i cjeline dane u slajdovima i ići će to i dalje. Sretno s novim odlomkom Hufua i čarobnjaka! 🙂 Jučerašnje je predavanje u materijalima. Nismo stigli napraviti jedan dio Hufua (fragment 2 pa ćemo to dovršiti idući put). Za zadaću imate druga dva fragmenta, a riječi su i upute u prezentaciji s predavanja. Molim vas da slijedite moje upute – npr. rekla sam da se zadnja rečenica prevodi futurom kao “stići ćeš k cilju, poljubit ćeš svoju ženu” itd., a dosta je vas to prevelo prezentom – čitajte upute, ne lažem vam. 🙂 Neki su išli prevoditi bez riječi i pisali bedastoće, premda sam nekoliko puta rekla da sam vam sve izvadila i još napisala – dakle, sve vam je u predavanju na kraju pod “Zadaća”.

Danas smo na predavanju napravili posljednju gramatičku stvar, a to su participi i kauzativ. Particip je pridjev izveden iz glagola, npr. hrv. ležeći policajac od “ležati” (3. pl. prezenta + –ći, samo što je danas taj particip uglavnom u uporabi kao prilog, tj. glagolski prilog sadašnji). Dakle, uzmemo glagol i od njega napravimo pridjev. Tako isto i u egipatskome – uzmemo glagolski korijen, kao da idemo tvoriti prezent (dakle, ispast će slabi glasovi, npr. od mri osnova je mr) i onda dodamo imenske nastavke. Za muški rod jednine nema nastavka pa ostavimo samo osnovu – npr. “brat koji voli” kao sn mr, no dalje moramo paziti kakva nam je imenica, npr. ženski rod jednine kao “sestra koja voli” sn.t mr.t ili pak “braća/sestre koji/koje vole” kao sn.w mr.w i sn.wt mr.wt. Mogli smo to prevesti i kao “voleći brat” i slično, ali takva vrsta pridjeva više nije funkcionalna u hrvatskome jeziku. Imate ga, doduše, u drugim jezicima, npr. u engleskome kao cleaning lady (“gospođa koja čisti”, “čisteća gospođa”), Sitting Bull (“Sjedeći Bik”, tj. “Bik koji Sjedi”) i slično. U hrvatskome su očitiji participi glagolski pridjevi trpni (npr. slušan, voljen, pročitan) i oni su obično sastavni dio pasiva, dok je glagolski pridjev radni uglavno izumro u korištenju kao pridjev i rabi se za tvorbu prošlih vremena (npr. radio, čitao, volio, ali pridjevsku uporabu još vidimo u npr. vrela torta od “vreti” ili otpalo lišće od “otpasti”). Poanta, dakle, jest u tome da uzmete neki glagol, ako vam zatreba pridjev u značenju “koji + PREDIKAT“, slažite ga s imenicom: ako je na egipatskome wšb “bik”, onda bi bik koji sjedi (hmsi = “sjediti”) bio wšb hms, dok bi “bikovi koji sjede” bili wšb.w hms.w

Druga je stvar kauzativ. Taj oblik znači “činiti da X čini Y”, pri čemu je X subjekt, a Y neki glagol, predikat. Dakle, npr. “činiti da tko spava”, “činiti da tko priča” i slično. Katkad takvi oblici imaju promjene značenja, npr. “činiti da tko umre” = “ubiti koga” i slično. U egipatskome je to jedini prefiks i to s prije glagola. Primjerice, “činiti da tko govori” = sdd (od dd = “govoriti”) ili pak hr = “pasti”, dok je shr = “činiti da tko padne” = “baciti”. Ne morate znati tvoriti kauzativ ili predviđati promjene značenja, čisto da naučimo jedini prefiks u egipatskoj gramatici.

Čestitam što ste ostali do samoga kraja, iznimno sam ponosna na napredak koji ste ostvarili. 🙂

Pozdrav,
K.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s