zsO školi

Potaknut zanimanjem za staroegipatsku civilizaciju Arheološki muzej organizira Zagrebačku egiptološku školu (ZEŠ, egip. = “pisar”, “pisati”). Škola započinje s nastavom 13. ožujka 2016 godine, a polaznici slušaju tri kolegija koje izvode: Kristina Šekrst, Porin Šćukanec Rezniček i Igor Uranić. Nastava se održava utorkom od 18 do 19 te srijedom od 18 do 19 sati, a završava u lipnju.

 

O obavezama

Polaznici su dužni prisustvovati predavanjima i rješavati zadane zadatke, uz obavezu polaganja ispita ako žele dobiti završno priznanje. Ispit će obuhvaćati gradivo dvaju temeljnih kolegija i skupni je, a sadržavat će samo gradivo obrađeno u školi. Polaznici koji žele slušati samo neki od kolegija ne mogu prisustvovati završnomu ispitu i steći certifikat, ali uz ispunjenje uvjeta Arheološkoga muzeja u Zagrebu (članski paket “Prijatelji Arheološkog”) mogu prisustvovati nastavi. Na kraju uspješno završenih obaveza dobiva se certifikat iz egiptologije.

 

O kolegijima

Kolegij Starogipatskoga jezika i pisma vodi Kristina Šekrst, a polaznici uče kako je ponovno otkriven staroegipatski jezik, koja je srodnost egipatskoga s afrazijskim jezicima, koje su mu gramatičke zakonitosti te njegov razvoj od staroegipatskoga do koptskoga. Polaznici će se upoznati sa prijevodima starih priča i pogrebnih tekstova. Kolegij Dinastijske povijesti drži Daniel Rafaelić, a obrađivat će period od tri milenija egipatskih vladara, doba ratova i kriza te ponovnih procvata, doba Ramzesa Velikoga, Ehnatona i Nefertiti. Kolegij Egipatske mitologije drži muzejski egiptolog Igor Uranić: saznajemo što je neter, koja su stara i nova tumačenja o dualizmu i monoteizmu, koje ideje i nazori stoje iza kulta Sunca te kakvo je tumačenje sudbine u egipatskoj literaturi.

 

O predavačima

uranic

Igor Uranić rođen je 15. travnja 1960. godine u Zagrebu. Studij egiptologije završio na sveučilištu Eötvös Loránd, Filozofskoga fakulteta u Budimpešti gdje je stekao titulu Master of Arts in Egyptology. Od 1993. do 1996. radio je kao novinar Večernjega lista. Od 2. 1. 1996. zaposlen je u Arheološkome muzeju u Zagrebu na mjesto kustosa egiptologa, danas djeluje kao muzejski savjetnik, a od 1999. voditelj je Egipatskoga odjela. Uz brojne znanstvene, znanstvenopopularne i stručne radove te sudjelovanja na međunarodnim konferencijama, organizirao je i vodio autorske izložbe Bogovi, duhovi i demoni starog Egipta 1999. godine, Faraonska renesansa 2006. godine, potom Tajne mumija 2010. godine te Mumije: znanost i mit 2011. godine. Suradnik je na projektu Croato-Aegyptica Electronica. Autor je triju knjiga Sinovi Sunca (CID, Zagreb, 1997.), Stari Egipat (Školska knjiga, Zagreb, 2002.) te Životi Egipćana (Arheološki muzej, Zagreb, 2014.) i muzejske monografije Aegyptiaca Zagrabiensia 2006, a suautor je knjige Staroegipatski jezik: gramatika, pismo i lingvistički uvod (Školska knjiga, Zagreb, 2014.). Uz muzejske tečajeve i škole predavao je i staroegipatski jezik i pismo te kulturne i povijesne kolegije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Područja interesa: egiptologija, staroegipatski jezik, budizam, indijska filozofija, kineska filozofija, arheologija, teorija književnosti, stara povijest, lingvistika, muzeologija.

Kristina Šekrst

Kristina Šekrst rođena je 10. srpnja 1987. u Zagrebu. Studirala je komparativnu lingvistiku kao prvi i jedini student u Republici Hrvatskoj 2006. do 2011. te kognitivnu lingvistiku, hrvatski jezik i književnost i filozofiju na Sveučilištu u Zagrebu. Trenutačno se bavi matematičko-logičkim formalizacijama strojnoga učenja u sklopu poslijediplomskoga studija. Objavila je i knjigu u suautorstvu s Igorom Uranićem pod nazivom Staroegipatski jezik: gramatika, pismo i lingvistički uvod. Suradnica je na projektu Croato-Aegyptica Electronica te Logika, pojmovi i komunikacija, a suvoditeljica je Zagrebačke egiptološke škole u sklopu Arheološkoga muzeja u Zagrebu. Predaje Srednjoegipatski jezik i pismo te Filozofske probleme kozmologije i astrobiologije na Sveučilištu u Zagrebu. Područja interesa: historijska lingvistika, matematička logika, teorija kompleksnosti (P vs. NP), kozmologija, astrofizika, inflacijska teorija, strojno učenje, umjetna inteligencija, egiptologija, afrazijski jezici, indoiranistika, staroegipatski jezik, indoeuropeistika, baltoslavistika, bridž.

Porin Šćukanec RezničekPorin Šćukanec Rezniček rođen je 25. veljače 1989. godine u Zagrebu. Studij stare povijesti i muzeologije završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu te je stekao Master of Arts in Egyptian Archaeology na University College London koja je nostrificirana 2015. godine u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Kao student počinje raditi u Arheološkome muzeju u Zagrebu 2011. godine, a od 2015. nalazi se na stručnom osposobljavanju Egipatskome odjelu u Arheološkome muzeju, a predaje i na Zagrebačkoj egiptološkoj školi. Dobitnik je stipendije Grada Zagreba 2012. godine. Tijekom studija u Londonu radio je u Petrie Museum of Egyptian Archaeology i u Egypt Exploration Society. Sudjelovao je na brojnim domaćim i stranim konferencijama, izložbama ili predavanjima kao izlagač ili organizator, na primjer Company of Images (London 2014), VIIth European Conference of Egyptologists (Zagreb 2015), Nova istraživanja i otkrića u Egiptologiji (Arheološki muzej u Zagrebu 2015), Mumije: znanost i mit (Arheološki muzej u Zagrebu 2012-2013). Od 2014. godine glavni je urednik studentskog časopisa Pro tempore, koji je 2012. godine dobio nagradu “Franjo Marković”.

Oglasi