Autor: sekrst

Jesenski rok

Jesenski ispit Zagrebačke egiptološke škole održat će se u srijedu 12. listopada u 17 sati u prostorijama Arheološkoga muzeja u Zagrebu. Tko nije skupio uvjete za ispit, za nadoknadu neka se javi na sekrst@gmail.com i za sva pitanja! Prijava obavezna na mejl da znamo broj ispita. 🙂

Oglasi

Završni ispit

Svi koji su ga pisali i imali pravo izaći na ispit – prošli su ga. Bravo! Detalje možete dobiti kod mene na mejlu ako Vas zanima broj bodova i pogreške. 🙂 Oni koji nisu imali uvjet, a ipak su izašli moraju mi se javiti mejlom da dogovorimo nadoknadu.

Dodjela diploma bit će 23. lipnja u četvrtak u 18 sati. Najesen ćemo staviti novi termin za one koji sad nisu bili spremni. Ako niste ostvarili uvjet za izlaz na ispit, a želite preko ljeta obnoviti znanje, dogovorite se sa mnom za nadoknadu zadaća. Ako biste htjeli pisati ipak sad na ljeto, ali ne ovih dana, također se javite pa ćemo se dogovoriti.

Iznimno smo zadovoljni time kako ste se snašli – bravo! Posebice za jezik. Sve pohvale vrlo uspješnim rješavačima zadaća, golema pohvala Zlatku Grgiću na 100% cijeloga ispita i velike pohvale svima što ste uz ovaku zahtjevnu materiju ipak došli do kraja! Bravo!

Jezik – 13. sat

Dragi egiptolozi,
dostupno je i posljednje predavanje, zajedno s isječcima koje smo gledali i slušali. Posljednje je predavanje uključivalo i posjet zbirci, nadam se da ćete je u budućnosti posjetiti još koji put, a članstvo u Prijateljima Arheološkoga to vam omogućuje besplatno. 🙂

Ispit će biti 8. lipnja u 18 sati. Ako komu ne odgovara taj termin, dogovorit ćemo se najesen za novi (negdje sredinom rujna), no preporučujemo da to riješite dok vam je još svježe. Na ispitu možete imati rječnike, uručke, vlastite bilješke, samo nemojte imati isprintane slajdove. A imat ćete i malo naše pomoći. 🙂 Javite se slobodno bilo kome od nas ako vam bilo što nije jasno! Sretno!

Jezik: 12. sat

Dragi kolege,
prethodna su dva predavanja dopunjena. Radili smo Elokventnoga seljaka i Priču o Sinuheu te analizirali zadaću – Knjige mrtvih.

Podsjećam, uvjet je za izlazak na završni ispit bilo predati (samo predati, kakve god) pola zadaća, dakle 5/10. Koji su to napravili – opustite se i dođite idući put u razgledavanje zbirke. 🙂 Koji nisu, a koji su na 4 zadaće ili tako nešto, mogu predati završni prijevod – minimalno 10 izmišljenih rečenica, poželjno prijevod neke pjesme ili slično (da ne bude “maleni brat čita maloj majci knjigu”). Koristite se rječnikom koji sam dala u prethodnome postu s uputama. Većina vas ispunila je uvjete, no nemojte mi dolaziti predavati naknadno zadaće jer to nema smisla kad su sve rješavane na satu i davno postavljene online riješene. Samo ste ih trebali prepisati, a ne znam što da ja tu točno onda ispravljam. Uvjeti se znaju od početka i dovodite me u nelagodnu situaciju tako. Dakako, tko god želi naknadno predati svoj prijevod a da ne mora, rado ću ga ispraviti. Vaša je evidencija zadaća dostupna ovdje (dva plusa znači jako dobru zadaću, osim kad sam to zaboravila zapisati si kao u zadaći 7) i mogućnost izlaska na završni ispit. Ako ste predalii 4/10, piše vam da mi date dodatnih 10 rečenica prijevoda. Također, ako se tko osjeća zakinutim ili slično, a želio bi imati priliku, neka mi se javi, porazgovarat ćemo i smisliti nešto.

Sljedeći put riješit ćemo primjerak ispita, malo pogledati razvoj egipatskoga jezika do koptskoga i razgledati zbirku – dođite! Bit će zabavno. 🙂

Jezik: 11. sat

Dragi kolege,

današnje je predavanje dostupno u nastavnim materijalima. Preveli smo fragment Priče o admiralu Jahmesu i dovršili Hufua. Sljedeći put dovršit ćemo Sinuhea i Elokventnoga seljaka te još malo vidjeti podjelu književnih rodova i vrsta. Skraćene verzije predavanja dostupne su (apdejtat ću ih kad dovršimo sve što nam je ostalo). Podsjećam, na Igorovu zamolbu, školu smo produljili još i na 25. svibnja da stignete dovršiti Novo kraljevstvo pa sad idemo malo ležernijim tempom (valjda). Ispit će biti tjedan dana nakon toga i onda najesen opet. Za sljedeći put imate prevesti Knjige mrtvih.

Postavila sam kako će izgledati primjer ispita – bit će, doduše, malo lakši i bit će 5 rečenica s egipatskoga na hrvatski i 5 obratno. No, ne brinite se, pomažemo mi. 🙂 Smijete imati rječnike i materijale sa sobom.

Gramatičkih stvari odavno zapravo više nema, stoga ćemo se fokusirati na zadaću. Što se tiče današnjih, gotovo ste svi izvrsno preveli, bravo! 🙂 Zadaća nakon ove bit će donijeti i neki svoj prijevod – neke pjesme, neke izmišljene rečenice i slično (5 – 10 rečenica, tek za 2 tjedna). Time možete kompenzirati neke zadaće koje niste preveli – što više, to bolje. Slobodno možete biti kreativni i s riječima koje smo imali! Bitno da napišete na hrvatskome i na egipatskome – na hijeroglifima i na transliteraciji. Unaprijed govorim da možda već možete početi raditi.

Manuel de codage jest sustav razvijen je 1980-ih kako bi se našao način da se hijeroglifski tekstovi enkodiraju za računalnu uporabu, tako da je u Parizu 1988., nakon što je odbor osnovan 1984., donesena konačna verzija Priručnika za enkodiranje hijeroglifskih tekstova za računalni unos (Manuel de codage des textes hiéroglyphiques en vue de leur saisie informatique), skraćeno obično znanoga kao Manuel de codage. Taj se sustav rabi pri forumima, elektroničkoj pošti, a često i u rječnicima. Naime, problem je s rječnicima što bi inače bili teško pretraživi, a ovako se znakovi mogu ukucavati s normalnim rasporedom tipkovnice. Ključ je sljedeći:

Manuel de codage

Dakle, m3c.t unijeli bismo kao mAa.t, dok bismo npr. ntr kao nTr. U nastavnim je materijalima priložen i rječnik (dostupan i ovdje). U njemu su riječi u MdC pa možete lako ukucavati i neku nepoznatu egipatsku riječ u budućnosti, a engleski tekst možete lako pretraživati u pdf-pregledniku koji imate (obično nešto kao Edit – Find ili CTRL+F u Windows-sustavima, a gotovo analogno i u (GNU/)Unixu itd.). Problem je ovdje što rod nije odvojen, no generalno u 99 posto slučajeva doista vrijedi da ako riječ završava na .t da je ženskoga roda, stoga se možete voditi time (ovdje će m3c.t biti dano kao mAat). Ovaj rječnik ne razlikuje s i z jer ima hrpu kasnoegipatskoga materijala gdje se te stvari miješaju pa ako ćete tražiti npr. riječ z kao čovjeka ili z3.t kao kćer, naći ćete ih kao s i kao sAt.

Taj je rječnik koristan i za vaše moguće buduće pokušaje bavljenja egipatskim jezikom! Također, prisjetite se 2. predavanja – ako se ikad odlučite za kakav hijeroglifski uređivač, preporučujemo JSesh, a u koji se unose znakovi također prema MdC. Podsjećam i na to da je moguće da ćemo opet imati naprednu grupu pa ako vam je ovo gradivo leglo, pozivam vas da se i idući put zabavite s nama pri prijevodu nekoga novoga teksta. Sad kad znate gramatiku, više ništa nije problem. 🙂 Pripremite pitanja za posljednji sat ili što prije, da riješimo postojeće nejasnoće!

Lijep pozdrav,
K.

Jezik: 10. sat

Dragi moji,
iznimno sam zadovoljna zadaćama, super ste napravili prijevode, gotovo svi imate vrlo dobar prijevod. Samo slijedite moje upute i cjeline dane u slajdovima i ići će to i dalje. Sretno s novim odlomkom Hufua i čarobnjaka! 🙂 Jučerašnje je predavanje u materijalima. Nismo stigli napraviti jedan dio Hufua (fragment 2 pa ćemo to dovršiti idući put). Za zadaću imate druga dva fragmenta, a riječi su i upute u prezentaciji s predavanja. Molim vas da slijedite moje upute – npr. rekla sam da se zadnja rečenica prevodi futurom kao “stići ćeš k cilju, poljubit ćeš svoju ženu” itd., a dosta je vas to prevelo prezentom – čitajte upute, ne lažem vam. 🙂 Neki su išli prevoditi bez riječi i pisali bedastoće, premda sam nekoliko puta rekla da sam vam sve izvadila i još napisala – dakle, sve vam je u predavanju na kraju pod “Zadaća”.

Danas smo na predavanju napravili posljednju gramatičku stvar, a to su participi i kauzativ. Particip je pridjev izveden iz glagola, npr. hrv. ležeći policajac od “ležati” (3. pl. prezenta + –ći, samo što je danas taj particip uglavnom u uporabi kao prilog, tj. glagolski prilog sadašnji). Dakle, uzmemo glagol i od njega napravimo pridjev. Tako isto i u egipatskome – uzmemo glagolski korijen, kao da idemo tvoriti prezent (dakle, ispast će slabi glasovi, npr. od mri osnova je mr) i onda dodamo imenske nastavke. Za muški rod jednine nema nastavka pa ostavimo samo osnovu – npr. “brat koji voli” kao sn mr, no dalje moramo paziti kakva nam je imenica, npr. ženski rod jednine kao “sestra koja voli” sn.t mr.t ili pak “braća/sestre koji/koje vole” kao sn.w mr.w i sn.wt mr.wt. Mogli smo to prevesti i kao “voleći brat” i slično, ali takva vrsta pridjeva više nije funkcionalna u hrvatskome jeziku. Imate ga, doduše, u drugim jezicima, npr. u engleskome kao cleaning lady (“gospođa koja čisti”, “čisteća gospođa”), Sitting Bull (“Sjedeći Bik”, tj. “Bik koji Sjedi”) i slično. U hrvatskome su očitiji participi glagolski pridjevi trpni (npr. slušan, voljen, pročitan) i oni su obično sastavni dio pasiva, dok je glagolski pridjev radni uglavno izumro u korištenju kao pridjev i rabi se za tvorbu prošlih vremena (npr. radio, čitao, volio, ali pridjevsku uporabu još vidimo u npr. vrela torta od “vreti” ili otpalo lišće od “otpasti”). Poanta, dakle, jest u tome da uzmete neki glagol, ako vam zatreba pridjev u značenju “koji + PREDIKAT“, slažite ga s imenicom: ako je na egipatskome wšb “bik”, onda bi bik koji sjedi (hmsi = “sjediti”) bio wšb hms, dok bi “bikovi koji sjede” bili wšb.w hms.w

Druga je stvar kauzativ. Taj oblik znači “činiti da X čini Y”, pri čemu je X subjekt, a Y neki glagol, predikat. Dakle, npr. “činiti da tko spava”, “činiti da tko priča” i slično. Katkad takvi oblici imaju promjene značenja, npr. “činiti da tko umre” = “ubiti koga” i slično. U egipatskome je to jedini prefiks i to s prije glagola. Primjerice, “činiti da tko govori” = sdd (od dd = “govoriti”) ili pak hr = “pasti”, dok je shr = “činiti da tko padne” = “baciti”. Ne morate znati tvoriti kauzativ ili predviđati promjene značenja, čisto da naučimo jedini prefiks u egipatskoj gramatici.

Čestitam što ste ostali do samoga kraja, iznimno sam ponosna na napredak koji ste ostvarili. 🙂

Pozdrav,
K.

Jezik: 9. sat

Dragi moji,
predavanje i tekst dostupni su u materijalima.

Ključne su stvari s današnjega predavanja:

  • stativ je radnja koja označava da je subjekt u nekome stanju, a prevodimo ga pasivom ili perfektom, po kontekstu; ima hrpu nastavaka, pri čemu se npr. 3. sg. -w često gubi pa nam izgleda kao glagolski korijen; poanta je samo u tome da pamtimo da je subjekt stativa uvijek prije glagola
    • dosad smo imali sljedeće otklone od kanonskoga reda riječi: nezavisne zamjenice (uvijek na početku), pseudoverbalne konstrukcije (pamtimo r + infinitiv kao futur), kod kojih je prvo subjekt pa onda pseudoverbal i dalje sve ostalo kao da je početak rečenice nakon glagola, a sad imamo i stativ – to će biti jedine iznimke u cijeloj gramatici
  • pasiv se rjeđe tvori sufiksom -w koji često ispada, a zapravo ga najbolje prepoznajemo po tome što su mu subjekti često nežive stvari pa po kontekstu vidimo da se radnja provodi na njima (npr. “stol je postavljen”, a ne “stol postavlja”)
    • bitan pasiv koji treba znati jest onaj sa sufiksom -tw, odnosno sdm.tw.f = “slušan je” ili pak sdm.tw sn = “brat je slušan” – samo se ponašamo kao da je normalan glagol i stavljamo mu subjekte po želji, ali označava da se radnja izvršava na subjektu
  • imperativ je kod glagola jednak korijenu, a od nepravilnih će imperativa češći biti samo imi od rdi = “dati”, dakle “daj”; bitno je zapamtiti i da se imperativ negira pomoću m, npr. m sdm = “ne slušaj” (ili m sdm.k)
  • oko ostaloga se ne trebate zamarati – sufiksne konjugacije ne treba znati, trebali smo ih samo prepoznati u tekstu – sufiks in prevodimo perfektom, sufiks hr kao “treba” + glagol, a sufiks k3 futurom; negacija je infinitiva tm i slično – to je za koji žele znati više
  • kasnoegipatski tekstovi imaju čestu depalatalizaciju, pri čemu t ide u t, a d ide u d; često je i miješanje s i z u tekstu

U predavanju vam je priređen tekst za prijevod, ondje su vam izvađene riječi pa će vam to pomoći za analizu teksta (nije stalo sve u papire sa zadaćama), dok u papirima sa zadaćama trebate razdijeliti hijeroglife (riječi). Dvostruki su determinativi česti pa da vas to ne zbunjuje – pazite i na kasnoegipatska obilježja. Gledajte gdje su gramatički nastavci i tako ćete najbolje znati raščlaniti riječi. Ne morate znati je li nešto dvoslov, troslov ili slično, ali sigurno ćete se znati snaći po tome gdje su granice riječi – transliteracija vam u tome pomaže – znate jednoslove, znate prepoznati determinative i gramatičke nastavke, sufikse i slično – dalje samo popunjavate praznine. Ne bojte se, ovo je dosta teško za početak, ali ići će lakše uskoro. 🙂

Još ćemo tri sata prevoditi razne fragmente, uključujući i Knjige mrtvih, da ih povežemo s Mitologijom! 🙂 Posljednji ćemo sat samo vježbati pa bi bilo dobro da pripremite pitanja. Dotad se potrudite polagano usvajati gramatiku ako niste dosad – neki imaju velikih problema sa zadaćama, a nekima to ide kao od šale – takva je raspodjela normalna. Međutim, molim vas, javite se s pitanjima. Nekima je išlo loše pa su pokazali golemi napredak – dostupna sam za bilo kakve nejasnoće, nemojte si to ostavljati za zadnji tren. Bilo bi šteta da ne dobijete i formalno priznanje nakon toliko muke. 🙂

Posve je normalno da izgubite volju i da je teško. Zasigurno bih ja zapela u vašim specijalizacijama i strukama, međutim, sve se da usvojiti uz dovoljno truda i vremena, tako da se doista nemojte ustručavati i izgnjaviti me do bola pitanjima! 🙂 I osjećajte se ponosno – prevodite nešto što najveći učenjaci nisu mogli stoljećima. Bravo! 🙂

Jezik: 8. sat

Dragi moji,

nadopunjeno predavanje i uručak od prošli put (7.) dostupni su u revidiranoj verziji, a analiza i vježbe (8.) također su postavljene u Materijalima, zajedno s posljednja dva Igorova predavanja.

Na predavanju smo prošli brojeve koji se pišu po principu da prvo dolaze velike jedinice pa onda male, odnosno npr. 5431 bilo bi napisano kao 5 puta znak za tisuću, 4 puta znak za 100, 3 puta znak za 10 i jednom znak za 1, a brojeve je poželjno grupirati kao što i inače činimo s egipatskim znakovima. Datumi se pišu po principu rnp.t-zp (riječ za godinu) – BROJ GODINE – ibd (riječ za mjesec) – BROJ MJESECA – RIJEČ ZA GODIŠNJE DOBA – rc (riječ za dan) – BROJ DANA.

Daljnju ćemo gramatiku raditi uz tekstove kako naiđemo na neke oblike. Od glavnih stvari to će još biti stativ (označava promjenu stanja, najčešće uz glagole kretanja), participi (pridjevi izvedeni iz glagola, npr. od “voljeti” kao “voleći” ili “koji voli”), sufiksne konjugacije (neka vrsta futura drugoga kao predbuduće radnje i pluskvamperfekta kao pretprošle radnje, ovo nećete trebati baš znati te gerunda kao radnje koju treba napraviti) i neke sitnice, no od svega toga možda će biti relevantno zapamtiti dvije stvari, a obećavam da neće biti novih sufikasa. 🙂

Za sljedeći put nema zadaće. Razlog je taj što krećemo prevoditi i ostavljam vam tjedan slobodan da malo ponovite gradivo jer će vam inače biti iznimno teško pratiti tekst. Ne zaboravite egipatski kanonski red riječi, to će nam trebati stalno pa preporučujem da pogotovo uzmete kao podsjetnik uručak sa svim vrstama rečenicama i poretkom riječi koji već imate. Imate neke riješene rečenice u predavanju da se malo testirate (s hrv. na egip. i obratno), a ako hoćete, pokušajte ih i sami izmišljati, rado ću vam ih ispraviti.

Za one koji žele znati više: tko se želi okušati, ovdje je egipatski rječnik koji ćemo rabiti u budućnosti za završni prijevod – pa taj netko može probati izmisliti svoje rečenice. Rječnik je u Manuel de codageu da ga je lakše pretraživati (to je standard za unošenje klasičnom tipkovnicom bez transliteracijskih simbola, pogledajte sliku, npr. ḥw.t ntr bit će napisano kao Hwt nTr, rodovi nisu označeni pa pretpostavite da ako je na -t da je ženskoga roda) pa možete nešto i prevesti za vježbu.

Javite se s pitanjima!
K.

Jezik: 7. sat

Dragi moji skoro pa egiptolozi! 🙂

Danas smo obradili srž egipatske gramatike, ostaje nam još nekoliko sitnica – stativ, imperativ, malo participa, pasiv i malo sitnica oko sintakse, što ćemo usputno raditi uz tekstove. Sljedeći put dovršavamo brojeve i vježbamo! I već idući sat nakon toga gotovi smo praktički s gramatikom (učit ćemo neke nove sitnice u hodu kako ćemo prevoditi tekstove) i krećemo na egipatske priče! U zadaći – koji je imate isprintano – ne treba riješiti zadatak s datumima jer to nismo stigli (to ćemo idući put), makla sam ga iz elektroničkih verzija.

Današnje je predavanje dostupno u nastavnim materijalima. Najčešće su pogreške u zadaćima sve one koje su i dosada bile, s time da sam sretna da se barem jednina i množina dobro znaju i da više ne uzimate u obzir hrvatske rodove imenica. Nemojte zaboraviti da ako je subjekt izrečen kao imenica, onda na glagol ne dodajete sufiksnu zamjenicu, tj. “brat sluša” samo je sdm sn jer bi sdm.f sn značilo “on sluša brata”. Ponovite si još genitivnu vezu, to i dalje nekima ne sjeda, to da se pridjev ny slaže s prethodnom imenicom u rodu i broju, npr. “egipatski gradovi” jest “gradovi od Egipta” iliti niw.wt ny.wt Km.t. Obavezno naučite onaj kanonski kostur egipatskih rečenica: predikat – dativna zamjenica – objektna zamjenica – subjekt (s pridjevima kao atributima) – objekt (s pridjevima kao atributima) – prijedlozi i prilozi. Dativna je zamjenica n sa sufiksnim zamjenicama, odnosno n.i, n.k, n.f, n.sn i sl. = “meni/mi”, “tebi/ti”, “njemu/mu” i “njima” (komu/čemu, dativ), dok je objektna zamjenica akuzativna (koga/što): wi, tw, tn, sw, sy itd. = “mene/me”, “tebe/te”, “njega/ga”, “nju/ju/je” itd.).

Ključne stvari s današnjega predavanja:

  • prezent se tvori tako da uzmemo glagol i dodamo mu sufiksne zamjenice
    • ako glagol završava na slabi glas: w/u ili i/y, onda taj glas ispada, npr. mri = “voljeti”, ali “volim” bit će mr.i, a ne mri.i
    • oko geminacija se ne morate brinuti, vrlo je nedosljedno, no najčešće geminirani iliti udvostručeni glagoli gube taj geminat, odnosno npr. glagol wnn = “postati” imao bi “postaje” kao wn.f, a ne kao wnn.f
  • perfekt se tvori na isti način kao i prezent, samo između dodamo sufiks n, npr. “slušali su” kao sdm.n.sn ili “brat je slušao” kao sdm.n sn te nema opet sufiksne zamjenice na subjektu jer je subjekt imenica! (perfekt obično ostavlja geminacije pa bismo imali wnn.n.f kao “postao je”)
  • infinitiv ćemo najčešće prevoditi kao infinitiv ili kao glagolsku imenicu (npr. “slušanje”), a tvori se tako da je ili jednak korijenu (npr. od sdm je sdm) ili ako ima slabi glas, on se gubi i dodamo t, npr. od mri = “voljeti” infinitiv je mrt, npr. “volim sjediti” (mri = “voljeti”, hmsi = “sjediti”) kao mr.i hmst (prezent 1. sg. i infinitiv), dok bi “volim piti i ljubiti” 🙂 (swr = “piti”, sn = “ljubiti”) bilo jednako korijenu jer nemamo slabe glasove: mr.i swr sn
  • futur se tvori kao pseudoverbalna konstrukcija s infinitivom, što znači da ona nije glagol nego je to kombinacija prijedloga i imenice koja ima glagolsko značenje, odnosno ovdje r + infinitiv
    • r + infinitiv ima značenje futura ili namjere, npr. ink r sdm = “ja ću slušati” ili “…da bih slušao”
    • teži doći odmah poslije subjekta (dalje sve slažemo kao da se ništa nije dogodilo :)), ponaša se zapravo kao obična prijedložna fraza, tako da je ne stavljamo na prvo mjesto kao predikat jer nije glagol
    • npr. “dobar će nam brat slušati svoju sestru” kao sn nfr r sdm n.sn sn.t-f itd.
  • negacije dolaze na početak prije glagola, pri čemu negacija nn ima uvijek značenje budućnosti, uza što god da se stavi, npr. nn sdm.i = “neću slušati” isto kao i nn sdm.n.i – premda je uz perfekt, opet znači budućnost, a rabit ćemo je i za negaciju futura (pseudoverbala): npr. “otac neće slušati majku” kao it nn r sdm mw.t (ili nn it…)
  • posebna je priča s negacijom ny, gdje se mijenja vrijednost – ako stoji uz perfekt, dobiva značenje prezenta, a ako stoji uz prezent, dobiva značenje perfekta, npr. ny sdm.i = “nisam slušao” (uz prezent), ali ny sdm.n.i = “ne slušam” (uz perfekt)
  • pitanja se postavljaju česticom in (iw) i samo je stavite na početak rečenice, npr. “brat sluša sestru” kao sdm sn sn.t, a “sluša li brat sestru?” kao in (iw) sdm sn sn.t

Dođite idući put pa ćemo učvrstiti dosadašnje gradivo. Svjesna sam da je teško i da je toga mnogo, no od vas se očekuje da to detaljnije pogledate doma. Naime, egipatski je s razlogom stoljećima bio nepreveden, a ne bi imalo smisla da cijelu školu napravimo samo osnove osnova, onda to više nije egiptološka škola nego radionica. Ovako se ispričavam na brzome tempu, no uz vašu suradnju to neće biti problem. 🙂 Ne zaboravite – možete se javiti s bilo kakvim pitanjima!

Lijep pozdrav,
K.