Jezik: 11. sat

Dragi moji,

približili smo se kraju našega puta kroz staroegipatski jezik. Malobrojnima koji nisu odustali i posrnuli nad vrlo teškim gradivom iskreno čestitam. 🙂 Ispit će se održati 13. lipnja u 18 sati. Jesenski će rok biti negdje u rujnu, o tome ćemo pisati ovdje na stranicama, a možete se javiti i mejlom za svaki slučaj. Iskreno savjetujem da to riješite sad, nije ništa strašno, smijete imati rječnike sa sobom (rječnik imenica i rječnik glagola). No, vremena nije mnogo, stoga ako ne taknete ništa, nećete se moći snaći niti s rječnicima, a piše se sat i pol, dok još imate i 15-ak pitanja iz mitologije za rješavanje, pa preporučujem da dobro pripremite gradivo.

Jučer smo dovršili Sinuhea i pogledali zadaću o Knjigama mrtvih. Prošli smo kroz faze egipatskoga jezika i pisma te malo slušali kako su se doista izgovarali – tko nije bio, može pogledati videe u materijalima. Inače, Stuart Tyson Smith egiptolog je (University of California) koji je rekonstruirao staroegipatski jezik za Stargate i Mumiju/Povratak mumija, stoga su vokali dobri – ako poslušate, moći ćete čuti kako je otprilike kasnoegipatski doista zvučao (npr. kad faraon dođe do Anakhsunamun i pita je tko ju je dirnuo, možete čuti tn kao objektnu zamjenicu tn s depalatalizacijom). Vidjeli smo kako je Imhotep zapravo ii m Htp, “dolazi u miru”, a Anakhsunamun zapravo anx.s n imn, odnosno “ona živi za Amuna”, gdje isto vidimo kako su vokali bili drukčiji od konvencionalnoga izgovora. Slušali smo i kako zvuči koptski – koji se piše koptskim pismom baziranim na grčkome alfabetu uz neka dodatna demotska slova.

Primjerak ispita za vježbanje slobodno riješite i pošaljite mejlom pa vam pregledam, ali nemojte baš dan prije ispita jer onda neću stići. 🙂 Ispit, dakako, nije obavezan, no ako ste izdržali do kraja i redovno pisali zadaće, uz malo naše pomoći neće biti apsolutno ništa strašno!

Hvala na ugodnome druženju i sve pohvale redovnim odgovaračima na moja gramatička pitanja. Jako sam ponosna na vas.

Vidimo se,
K.

Oglasi

Jezik: 10. sat

Dragi kolege,

jučerašnje je predavanje dostupno u nastavnim materijalima. Preveli smo fragment Priče o admiralu Jahmesu i analizirali zadaću iz Hufua. Sljedeći put dovršit ćemo Sinuhea pa, molim, ponesite isprintane tekstove. Za sljedeći put imate prevesti Knjige mrtvih. Molim da slijedite upute i sjetite se kako se one na egipatskome zovu “knjige izlaska u dan”.

Postavila sam kako će izgledati primjer ispita – bit će, doduše, malo lakši i bit će 5 rečenica s egipatskoga na hrvatski i 5 obratno. No, ne brinite se, pomažemo mi. 🙂 Smijete imati rječnike i materijale sa sobom.

Preporučujem da se krenete igrati s prevođenjem i slobodno mi donesite neke stvari koje ste preveli da vam ih ispravim. Pritom je zgodno koristiti se rječnikom.

Manuel de codage jest sustav razvijen je 1980-ih kako bi se našao način da se hijeroglifski tekstovi enkodiraju za računalnu uporabu, tako da je u Parizu 1988., nakon što je odbor osnovan 1984., donesena konačna verzija Priručnika za enkodiranje hijeroglifskih tekstova za računalni unos (Manuel de codage des textes hiéroglyphiques en vue de leur saisie informatique), skraćeno obično znanoga kao Manuel de codage. Taj se sustav rabi pri forumima, elektroničkoj pošti, a često i u rječnicima. Naime, problem je s rječnicima što bi inače bili teško pretraživi, a ovako se znakovi mogu ukucavati s normalnim rasporedom tipkovnice. Ključ je sljedeći:

Manuel de codage

Dakle, m3c.t unijeli bismo kao mAa.t, dok bismo npr. ntr kao nTr. U nastavnim je materijalima priložen i rječnik (dostupan i ovdje). U njemu su riječi u MdC pa možete lako ukucavati i neku nepoznatu egipatsku riječ u budućnosti, a engleski tekst možete lako pretraživati u pdf-pregledniku koji imate (obično nešto kao Edit – Find ili CTRL+F u Windows-sustavima, a gotovo analogno i u (GNU/)Unixu itd.). Problem je ovdje što rod nije odvojen, no generalno u 99 posto slučajeva doista vrijedi da ako riječ završava na .t da je ženskoga roda, stoga se možete voditi time (ovdje će m3c.t biti dano kao mAat). Ovaj rječnik ne razlikuje s i z jer ima hrpu kasnoegipatskoga materijala gdje se te stvari miješaju pa ako ćete tražiti npr. riječ z kao čovjeka ili z3.t kao kćer, naći ćete ih kao s i kao sAt.

Taj je rječnik koristan i za vaše moguće buduće pokušaje bavljenja egipatskim jezikom! Također, prisjetite se 2. predavanja – ako se ikad odlučite za kakav hijeroglifski uređivač, preporučujemo JSesh, a u koji se unose znakovi također prema MdC. Podsjećam i na to da je moguće da ćemo opet imati naprednu grupu pa ako vam je ovo gradivo leglo, pozivam vas da se i idući put zabavite s nama pri prijevodu nekoga novoga teksta. Sad kad znate gramatiku, više ništa nije problem. 🙂 Pripremite pitanja za posljednja dva sata, da riješimo postojeće nejasnoće! Sljedeći put dovršavamo gradivo, a onda bismo zadnji sat ostavili za vježbanje. 🙂

Lijep pozdrav,
K.

Jezik: 7. sat

Dragi moji skoro pa egiptolozi! 🙂

Materijali su dostupni u istoimenoj rubrici. Jučer smo obradili srž egipatske gramatike, ostaje nam još nekoliko sitnica – stativ, imperativ, malo participa, pasiv i malo sitnica oko sintakse, što ćemo usputno raditi uz tekstove.

Ključne stvari s današnjega predavanja:

  • prezent se tvori tako da uzmemo glagol i dodamo mu sufiksne zamjenice
    • ako glagol završava na slabi glas: w/u ili i/y, onda taj glas ispada, npr. mri = “voljeti”, ali “volim” bit će mr.i, a ne mri.i
    • oko geminacija se ne morate brinuti, vrlo je nedosljedno, no najčešće geminirani iliti udvostručeni glagoli gube taj geminat, odnosno npr. glagol wnn = “postati” imao bi “postaje” kao wn.f, a ne kao wnn.f
  • perfekt se tvori na isti način kao i prezent, samo između dodamo sufiks n, npr. “slušali su” kao sdm.n.sn ili “brat je slušao” kao sdm.n sn te nema opet sufiksne zamjenice na subjektu jer je subjekt imenica! (perfekt obično ostavlja geminacije pa bismo imali wnn.n.f kao “postao je”)
  • infinitiv ćemo najčešće prevoditi kao infinitiv ili kao glagolsku imenicu (npr. “slušanje”), a tvori se tako da je ili jednak korijenu (npr. od sdm je sdm) ili ako ima slabi glas, on se gubi i dodamo t, npr. od mri = “voljeti” infinitiv je mrt, npr. “volim sjediti” (mri = “voljeti”, hmsi = “sjediti”) kao mr.i hmst (prezent 1. sg. i infinitiv), dok bi “volim piti i ljubiti” 🙂 (swr = “piti”, sn = “ljubiti”) bilo jednako korijenu jer nemamo slabe glasove: mr.i swr sn
  • futur se tvori kao pseudoverbalna konstrukcija s infinitivom, što znači da ona nije glagol nego je to kombinacija prijedloga i imenice koja ima glagolsko značenje, odnosno ovdje r + infinitiv
    • r + infinitiv ima značenje futura ili namjere, npr. iw.i r sdm = “ja ću slušati” ili “…da bih slušao”
    • teži doći odmah poslije subjekta (dalje sve slažemo kao da se ništa nije dogodilo :)), ponaša se zapravo kao obična prijedložna fraza, tako da je ne stavljamo na prvo mjesto kao predikat jer nije glagol
    • npr. “dobar će nam brat slušati svoju sestru” kao sn nfr r sdm n.sn sn.t-f itd.
  • negacije dolaze na početak prije glagola, pri čemu negacija nn ima uvijek značenje budućnosti, uza što god da se stavi, npr. nn sdm.i = “neću slušati” isto kao i nn sdm.n.i – premda je uz perfekt, opet znači budućnost, a rabit ćemo je i za negaciju futura (pseudoverbala): npr. “otac neće slušati majku” kao it nn r sdm mw.t (ili nn it…)
  • posebna je priča s negacijom ny, gdje se mijenja vrijednost – ako stoji uz perfekt, dobiva značenje prezenta, a ako stoji uz prezent, dobiva značenje perfekta, npr. ny sdm.i = “nisam slušao” (uz prezent), ali ny sdm.n.i = “ne slušam” (uz perfekt)
  • pitanja se postavljaju česticom in (iw) i samo je stavite na početak rečenice, npr. “brat sluša sestru” kao sdm sn sn.t, a “sluša li brat sestru?” kao in (iw) sdm sn sn.t

Lijep pozdrav,
K.